Ako živite u ulici „bez imena i broja“ moraćete da promenite dokumenta,ali o trošku Vlade Srbije

Ako živite u ulici koja nema ime moraćete da promenite dokumenta,ali o trošku Vlade Srbije.

Republički geodetski zavod (RGZ) završio je izradu elaborata uličnih sistema u svim gradovima i opštinama u Srbiji, a u adresnom registru Republike Srbije, koji vodi RGZ, na početku ove godine evidentirano je 54.859 ulica.

Nakon sprovedenog projekta ažuriranja adresnog registra, utvrđeno je da Srbiji nedostaje još 66.480 i za svaku od njih izrađeni su elaborati.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova 3.028.020 građana ima prijavljeno prebivalište u ulicama bez određenog kućnog broja, od čega je 2.676.898 građana prijavljeno na adresama za koje nije određen ni naziv ulice (poznato kao „nema ulice – bb“).

Nepostojanje centralizovanog adresnog registra u prošlosti je prouzrokovalo mnogo problema.

Javne institucije i službe su vodile sopstvene registre adresa i onda bi se podaci o stanovanju građana razlikovali u zavisnosti od institucije ili ustanove.

Na primeru zdravstvenih kartica najbolje se mogao uočiti taj problem – da je postojao centralni, proveren i ažuriran adresni registar i da su svi građani imali definisane adrese, sve zdravstvene kartice bile bi poslate poštom.

Inicijativu za uspostavljanje adresnog registra pokrenula je predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić, još kao ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu.

Ažuriranje adresnog registra veliki je korak u pravcu dalje modernizacije državne uprave, digitalizovanja usluga i uvođenja reda u državu. Cilj Vlade su efikasne i lako dostupne usluge svim građanima Srbije i zbog toga je važno da će uskoro svaki stanovnik Srbije imati svoju adresu sa ulicom i brojem. Zaista želim da pohvalim Republički geodetski zavod na sjajno urađeniom poslu, istakla je premijerka Brnabić.

Predsednica Vlade je kao dobar primer efikasne lokalne samouprave u ovom projektu izdvojila Loznicu, Požarevac, Petrovac na Mlavi, Mali Zvornik, LJuboviju, Bački Petrovac, Mali Iđoš, Inđiju, Kovin, Batočina, Lapovo, Opovo, Malo Crniće, Plandište, Šid i Vrnjačku Banju.

Republički geodetski zavod nadležan je za vođenje Adresnog registra.

Upis adresa se može izvršiti tek nakon imenovanja ulica od strane jedinica lokalnih samouprava.

Vlada Srbije apeluje na sve jedinice lokalne samouprave da do kraja 2018. godine imenuju sve ulice jer će u tom slučaju troškove promene ličnih dokumenata za građane i nabavku tablica kućnih brojeva i ulica snositi Vlada Srbije.

Republički geodetski zavod je u februaru 2018. godine, uz odobrenje Vlade Srbije, zaposlio dodatnih 30 mladih diplomaca geografije, geodezije i prostornog planiranja, kako bi preko nacionalne platforme Geosrbija.rs izradili elaborate ulica za svaki grad i opštinu u Republici Srbiji. Oni su za 10 meseci uspeli da završe ovaj posao. Sada nam sledi faza dodele kućnih brojeva svim objektima za koje su utvrđene nove ulice i ovaj posao će RGZ raditi tokom narednih meseci, naveo je direktor RGZ Borko Drašković.

Adresni registar sadrži podatke o nazivima ulica i kućnim brojevima i jedan je od ključnih državnih registara pored Centralnog registra stanovništva, Registra privrednih društava i registra nepokretnosti.